SLOBODNA DALMACIJA (26.08.2012.) Most preko Korintskog zaljeva državu nije koštao niti eura!

Mnoge su sličnosti hrvatskog i grčkog mosta. Oba spajaju dvije obale iste države, oba su na području s čestim potresima i na nestabilnom morskom dnu. Dok bi dužina pelješkog mosta trebala biti 2404 metra, a najduži raspon 568 metara, dužina mosta Rio-Antirio je 2880 metara, a najduži raspon 560 metara. Doduše, zbog veće dubine mora u Korintskom zaljevu grčki most je stajao 630 milijuna eura, dok bi u naš most trebalo uložiti oko 253 milijuna eura.

Mostarina dvostruko veća nego na Krčkome mostu

- Iz gradnje i uporabe mosta Rio-Antirio mogu se izvući neke pouke za pelješki most. Prvo, most Rio-Antirio građen je na temelju koncesije francusko-grčkog konzorcija, na čijem čelu je francuska poslovna grupacija “Vinci”, dok grčku stranu u konzorciju predstavljaju kompanije “Hellenic Technodomiki-TEV”, “J&P-Avax”, “Athena”, te “Proodeftiki” i “Pantechniki”. Taj konzorcij i danas upravlja mostom na temelju koncesije. Riječ je, dakle, o javno-privatnom partnerstvu, odnosno jednom od njegovih dvadesetak oblika koje predviđa Zelena knjiga EU-a. Prednost javno-privatnog partnerstva je u tome što se ne zadužuje država, nego privatni izvođač - operater mosta – kazao je dr. Tadić.

Prema tome, nema potrebe da se gradnjom pelješkog mosta povećava dug Hrvatske, kad zaduživanje može biti obveza privatnog partnera koji gradi most i upravlja njime 20 i više godina. Drugo, prijelaz mosta Rio-Antirio nije besplatan, kao što vjerojatno neće biti besplatan ni prijelaz pelješkog mosta.

U Grčkoj je mostarina 12,90 eura za automobile, 28,20 eura za autobuse i 18,80 eura za kamione. Za pelješki most mostarina bi trebala biti bitno niža, zbog manjih troškova gradnje mosta, odnosno trebala bi biti otprilike dvostruko veća nego za Krčki most koji je dug 1430 metara.

- Evidentno je da je u Grčkoj na istom mjestu prije mosta bila vrlo frekventna trajektna linija, na kojoj je plovidba trajala samo 20 minuta. Tu je nekada vozio “Jarolinijin” trajekt “Tin Ujević”. Najprije je, dakle, uspostavljena trajektna linija, izgrađene su trajektne luke i kvalitetne prilazne ceste s obiju strana, tako da se cestovni promet “navuče” na taj prometni pravac i da se ljudi naviknu tu prelaziti Korintski zaljev.

A onda se gradio most, čijoj gradnji su itekako pomogle i prilazne ceste i trajektne luke. Hrvatska je mogla od 2005. do danas izgraditi brzu cestu na Pelješcu koja nam ionako treba radi mosta, te trajektna pristaništa s obiju strana, čime bi se konačno prekinula priča o prometnoj izolaciji juga Hrvatske, međutim, ništa od toga nije učinjeno – kritizira Tadić.

I most i trajektna luka

Tome dodaje da paralelno s mostom Rio-Antirio i danas plove trajekti, ali puno rjeđe nego prije 2004. godine. Naime, trajektna linija je nužna uz most kao prometna alternativa, sukladno regulativi EU-a, ali i zbog mogućih prometnih blokada na mostu izazvanih prometnim nesrećama, vjetrom ili potresom. Cijena trajektne karte za motorna vozila je oko polovice mostarine, pa siromašniji građani imaju alternativu, uz nešto više čekanja. Umjesto uspostave nove trajektne linije za Pelješac, može se pojačati postojeća linija Ploče-Trpanj, no i ona traži puno bolje ceste na poluotoku Pelješcu.

mirko crnčević