SLOBODNA DALMACIJA (18.07.2013.) I dr. Tonči Tadić stvara ‘mini sunce’

Pothvat za čovječanstvo

Hvaranin dr. Tonči Tadić vodi ekipu hrvatskih znanstvenika

Kao zraka svjetla u recesijskome mraku, kao bomba optimizma u turističko-gospodarskoj bonaci, odjeknula je nedavna vijest da će u velikome pothvatu za osiguranje energetske budućnosti čovječanstva – svjetskome istraživačkome projektu termonuklearne fuzije – sudjelovati i hrvatski znanstvenici.

Riječ je o istraživanjima koje zajedno sa SAD-om, Kinom, Rusijom, Indijom, Japanom i Korejom provode zemlje članice Europske unije i Europska zajednica za atomsku energiju s ciljem izgradnje Međunarodnoga termonuklearnog eksperimentalnog reaktora (ITER) u mjestašcu Cadaracheu kod francuskoga Marseillea.

Umjesto ‘nuklearki’

Riječ je o najnaprednijem eksperimentalnom fuzijskom reaktoru u svijetu, kojemu je cilj patentiranje jeftinijega, sigurnijega i, što je najvažnije, praktično neiscrpnoga izvora energije koji bi u dogledno vrijeme iz primjene trebao posve istisnuti nuklearne elektrane. Stvar se kolokvijalno naziva i projektom stvaranja “mini sunca” čiji bi prototip trebao biti dovršen do 2022. godine.

Ne čudi da u svemu aktivno sudjeluje i jedan Hvaranin, jer tko se bolje od stanovnika otoka s najvećim brojem sunčanih sati u godini uopće može razumjeti u sunce? Doktor fizike i nekadašnji saborski zastupnik Tonči Tadić, naime, koordinator je hrvatske fuzijske istraživačke jedinice u pothvatu inspiriranom procjenama da će svijet za ciglih dvjestotinjak godina iscrpiti većinu zaliha fosilnoga goriva i da mu treba što brže pronaći jeftiniju i ekološkiju alternativu.

Ekipu mu čini devet znanstveničkih timova Instituta za fiziku, “Ruđera Boškovića”, zagrebačkog FER-a, FESB-a i Sveučilišta u Rijeci. Projekt ITER najveći je znanstveni eksperiment današnjice koji je odavno premašio razinu galaktičkih istraživanja: vrijedan je više od 13 milijardi eura, a Europska unija financira više od polovinu njegova budžeta.

Zadaća hrvatskih istraživača u njemu je kapilarno odraditi hrpu znanstvenih zadataka koje zadaju relativno kratki rokovi: reaktor treba završiti do 2022., a prvu fuzijsku elektranu, kapaciteta 2,5 gigavata, već do 2035.

Plazma koja grije...

– Moj zadatak je bio objediniti hrvatske znanstvene grupe koje u svom svakodnevnom poslu rješavaju zadaće potrebne za dovršetak projekta ITER, tj. pokušaja postizanja samogoruće plazme koja grije samu sebe oponašajući energiju sunca, uz pomoć fuzijskih reakcija – pokušava nam prevesti na jezik smrtnika zadaće svojega tima dr. Tonči Tadić.

Hrvatska istraživačka grupa morala se u prijelaznoj fazi u projekt uključiti kao vanjska jedinica Britanskog fuzijskog udruženja, pa su u tu svrhu nedavno potpisali sporazum o suradnji u Culhamu.

– Britansko partnerstvo nam može biti od itekakve koristi jer imaju i golemo iskustvo i najbolju tehničku logistiku u Europi u projektima fuzije – napominje dr. Tadić. Participiranje Hrvatske u ovome programu Europske unije nije značajno samo u smislu uključenja domaćih istraživača u svjetske znanstvene procese, nego je i temeljni preduvjet za mogući graditeljski angažman hrvatskih poduzeća u kreiranju europske komponente ITER-a. A to otvara mogućnosti realizacije poslova u visini 6,5 milijardi eura.

Davor Krile