SLOBODNA DALMACIJA (23.10.2012.) Tonči Tadić: Samo 2 posto našeg izvoza ide na jug Mediterana

Prije ili kasnije, iz Bruxellesa će do Zagreba stići vrlo jasna poruka što se od Hrvatske kao članice EU-a očekuje na Mediteranu. No Hrvatska to ne smije čekati, nego se treba aktivno pripremati za svoju mediteransku ulogu.

Ističe to dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMeF), a za nedavnu inicijativu, iznesenu i u talijanskom listu “La Repubblica”, o stvaranju “Mediteranskog kluba” u kontekstu mogućeg otpora jačanju monetarnog, gospodarskog i političkog jedinstva EU-a, veli kako su to neutemeljene fantazije.

– Trenutna kriza u EU-u je dobra podloga za jaču gospodarsku i političku integraciju EU-a. I to upravo zato jer je prvenstveni uzrok krize neujednačenost gospodarskih strategija zemalja članica euro-zone. Drugi je uzrok nepostojanje zajedničke gospodarske zone EU-a i mediteranskih država. Takva zona imala bi 800 milijuna stanovnika i činila bi 25 posto svjetskoga GDP! Mediteranske države – i one u EU-u i one izvan EU-a – ne trebaju nekakav mediteranski debatni klub, nego trebaju institucionalnu suradnju kroz zajedničko euro-mediteransko tržište, zajedničke razvojne fondove i investicijsku banku, zajedničke projekte i usuglašavanje razvojnih strategija. Sve to je trebala pružiti Unija za Mediteran – kazuje dr. Tadić.

Posebni diplomati

Dodaje kako ta unija nije nastala kao politička fantazija Nicolasa Sarkozyja, nego kao produžetak dotadašnje vanjske politike EU-a prema Mediteranu u vidu Barcelonskog procesa započetog još 1995., ali zbog sukoba Izraela i Palestine, njezina uloga se u tri godine nije u cijelosti realizirala.

– Cilj je “mediteranizacija” vanjske politike EU-a. Zato od ove godine Europska komisija postaje jedan od dva supredsjedatelja Unije za Mediteran – drugi će, po običaju, biti šef neke arapske države. Europska unija treba biti spremna povećati svoju financijsku potporu mediteranskim državama i njihovim gospodarstvima, odnosno mediteranskim projektima, 800 milijuna eura jednostavno nije dovoljno – navodi predsjednik EMeF-a.

Na pitanje ima li pomaka u Hrvatskoj prema jačem povezivanju s mediteranskim zemljama, Tadić odgovara da vanjsku politiku predsjednika Josipovića i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) vidi upravo u svjetlu pozicioniranja Hrvatske kao ključne istočnojadranske države u mediteranskom kontekstu.

– Dobro je što rad Unije za Mediteran već godinama prate posebni diplomati u MVEP-u, kao i naši diplomatski predstavnici pri tajništvu Unije za Mediteran. Tu politiku treba nastaviti jačanjem suradnje s Turskom, Egiptom i Alžirom, te s drugim arapskim državama. Mi možemo biti njihov most prema EU-u – ocjenjuje Tadić.

Dodaje kako su euro-mediteranski procesi često egzotika za naše političare i gospodarstvenike ili, kako je to formulirao Jean-Louis Reiffert, predsjednik FEMISE-a, Federacije euro-mediteranskih ekonomskih instituta: “Mediteranska suradnja može ići u dvije skupine zemalja – za one koje to žele i za one koje to ne zanima!”

– Ove prve će, naravno, profitirati, a ove druge će se poslije kajati, a bojim se da će Hrvatska biti u drugoj skupini. Ključno je pitanje: zašto samo 2,6 posto hrvatskog izvoza ide na jug i istok Mediterana, u područje od Turske do Mauritanije, s 280 milijuna stanovnika, s gospodarskim rastom tri puta većim od EU-a i gomilom infrastrukturnih projekata? – veli Tadić.

Ljubica Vuko