POSLOVNI DNEVNIK (22.02.2011.):Egipat je za RH ulaz na bogata arapska tržišta
Hrvatska, kao tradicionalni prijatelj Egipta, mora iskoristiti sve mogućnosti za uspostavljanje još boljih političkih, a prije svega gospodarskih odnosa s tom važnom zemljom
Egipat se, nakon tri tjedna prosvjeda nazvanih "Revolucija od 25. siječnja" i odlaska predsjednika Hosnija Mubaraka, polako smiruje. Egipatska vojska, koja uživa visok ugled i autoritet u egipatskom narodu, preuzela je kontrolu nad državom. Vojne vlasti pozvale su prosvjednike da se vrate na svoje poslove, sa željom da se normalizira stanje u zemlji. To su ohrabrujuće vijesti ne samo za Egipat i susjedne zemlje na Bliskom Istoku, nego i za čitav Euro-Mediteranski gospodarski prostor. Nažalost, egipatska tranzicija još nije gotova. Vojne vlasti su raspustile parlament i suspendirale ustav. Na jesen tako Egipat očekuju predsjednički, ali i parlamentarni izbori. Današnja slika egipatskog društva pokazuje niski standard većine stanovništva, visok demografski rast, visoku strukturalnu nezaposlenost, posebno među mladima i visokoobrazovanima. Uz to, snažan je utjecaj političkih ideja Muslimanskog bratstva. Pogrešno je uspoređivati Egipat s Turskom i tako predviđati buduća zbivanja u Egiptu, obzirom na posve različitu političku tradiciju i političku scenu u ove dvije 80-milijunske zemlje. Smatramo da je najbolja moguća budućnost za Egipat u vlasti koja će podržavati islam, ali uz zadržavanje republikanskog demokratskog uređenja i jamstvo sekularnog položaja institucija vlasti. Zahvaljujući ugledu i utjecaju kojega egipatska vojska ima u narodu, ovo je ostvarivo. Nužno je nastaviti otvaranje prema svijetu, prema mediteranskoj regionalnoj suradnji, poticanju slobodnog tržišta i poduzetništva, te prema socijalnom usmjerenju države u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti.
Cijena revolucije
Cijena egipatske "Revolucije od 25. siječnja" nakon tri tjedna je 302 poginulih u neredima, prema neslužbenim procjenama Human Rights Watcha. Neredi su poremetili proizvodnju, opskrbu i sektor usluga, prisilili turiste da otkažu putovanja ili odmah napuste zemlju, a investitore preusmjerili na druga tržišta. Egipatska burza doživjela je pad dionica od 22%. Cijena hrane u Egiptu porasla je za 15%, što je udar na obitelji koje su i dosada izdvajale za hranu 45% svojih prihoda. Turizam, koji zapošljava oko dva milijuna ljudi i daje 10 posto egipatskog BDP-a dnevno gubi oko 100 milijuna dolara. U 2011. očekivao se prihod 14 milijardi dolara od turizma, no to je sada upitno. Jednako tako su upitne MMF-ove procjene rasta egipatskog BDP-a od 5.8% ove godine. Nestabilnost u Egiptu izravno se odslikava na čitav Bliski Istok, ali i na Europu i Mediteran. Hrvatskoj dakle, kao mediteranskoj zemlji (iako tu činjenicu sve naše vlasti do sada nisu prepoznavale), egipatska kriza neće donijeti ništa dobro. Rast cijene nafte i pad dionica na svjetskim burzama posredno su utjecali na naše gospodarstvo i poskupili naše zaduživanje. Naivno je misliti da će profitirati naš turizam, čiji su dosezi, za razliku od egipatskog turizma, ograničeni i neadekvatnim kapacitetima i kratkim trajanjem sezone. Turisti kod nas neće tražiti piramide, faraone i Nil. Radi dvotjednog štrajka u Aleksandriji i problema u Egiptu mogao je doći u pitanje naš izvoz u Egipat.
Prosječni godišnji izvoz Hrvatske u Egipat je 6 do 8 puta veći od uvoza tj. 81 prema 15 milijuna dolara u 2010., a 97 prema 12 milijuna dolara u 2009. Glavninu našeg izvoza čine drvo i drvni proizvodi, cement, teški strojevi, bešavne cijevi i sva oprema za cjevovode, te specijalizirani proizvodi petrokemije. Iz Egipta uvozimo najviše agrume i povrće, te odjeću. Hrvatska, kao tradicionalni prijatelj Egipta, može i mora iskoristiti sve svoje mogućnosti za uspostavljanje još boljih političkih, a prije svega gospodarskih odnosa s ovom važnom zemljom. Egipat je zemlja ogromnih potencijala, a uz to i predstavlja vrata za ulazak na ostala arapska tržišta, posebno ona bogata u Arapskom zaljevu. Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH zauzimao se za poboljšanje gospodarske suradnje Hrvatske s arapskim državama, no to očito nije zanimalo naše Vlade. Šteta što je dogovarano hrvatsko-egipatsko gospodarsko vijeće ostalo samo u planu. Sad treba pričekati politički rasplet u Egiptu i krenuti iz početka.