16
17
18
19
2
20
21
1
10
11
12
13
14
15
3
4
5
6
7
8
9

www.banka.hr (11.01.2011.): Dogovaraju se poslovi na Mediteranu, Hrvatske nigdje

Oko 400 financijaša, biznismena i političara u Marseillesu je najavilo ulaganja u mediteranske zemlje čija gospodarstva i stanovništvo rastu dvostruko brže u odnosu na EU


Miho Dobrašin
Objavljeno 11.1.2011
 

 

Dok su se europski dužnosnici i ulagači bavili sudbinom eurozone, u francuskom Marseillesu je gotovo neprimjetno prošao jedan sastanak čiji bi zaključci  mogli u mnogočemu odrediti budućnost Europe. Ili pak jednog njenog dijela.

Gianluca Salsecci,  jedan od ključnih ljudi talijanske banke Intesa Sao Paolo, u čijem se vlasništvu nalazi Privredna banka Zagreb,  sastao se prošlog mjeseca s francuskim Krugom ekonomista, društvom koje okuplja 30 uglednih ekonomista zaposlenih na ključnim mjestima u državnom i privatnom sektoru.

U razgovoru im se pridružio Fadi Holuot direktor Banke Abu Dhabija, a financijaše je predstavljao i dopredsjednik Europske investicijske banke, Philippe de Fontaine Vive.

Gotovo 400 ljudi, među kojima i brojni bivši ministri i premijeri, napose iz arapskog svijeta, dogovarali su ulaganja u zemlje Mediterana, posebnu pozornost posvetivši malim i srednje velikim poduzećima kojima bi se u narednim mjesecima mogle nuditi brojne mogućnosti.

Objašnjenje za takav interes i fokus na Mediteran je jednostavan. Gospodarski rast mediteranskih neeuropskih zemalja, njihova rastuća populacija i jačanje kupovne moći stvaraju tržišta neslućenih razmjera. Dok je stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji iznosila lani oko 2 posto, na Mediteranu je ona bila 4 posto.

Turska je primjerice prošle godine rasla po stopi od 6,8 posto, a Egipat 5,2 posto.

Poslovna elita odlučila je tako uzeti stvari u svoje ruke nečekajući formalan politički dogovor. Sastanak poslovnih ljudi, protekao je, naime, u okviru Unije za Mediteran, osnovane 2008. na inicijativu Francuske. Unija okuplja članice EU-a te 16 mediteranskih zemalja uključujući i Hrvatsku.

Bivši i sadašnji predsjednik pokazali su interes za ovu tematiku, a službeno očitovanje Vlade još se čeka. Hrvatsku i istočni Jadran na sastanku je predstavljao hrvatski neovisni think-tank Euro-Mediteranski forum (EMEF). "Za gospodarsku suradnju na Mediteranu nema alternative. Hrvatska se mora što prije uključiti", kaže Tonči Tadić, predsjednik EMEF-a i jedan od govornika konferencije u Marseillesu.

Prošle godine je Unija za Mediteran trebala dobiti statut i jasne obrise, no sastanak nakon kojeg je trebao biti poznat izgled te organizacije odgođen je zbog izraelsko-palestinskog sukoba.

Međutim, poslovna zajednica se umjesto čekanja povoljnijih međunarodno-političkih odnosa odlučila otpočeti gospodarsku suradnju. Uskoro bi tako trebala biti osnovana mediteranska poslovno-trgovinska arbitraža. A to je korak prema konačnom cilju – slobodnoj trgovini na Mediteranu.

Inicijativa, koju s europske strane guraju Francuska i Italija, dolazi u trenutku kada se te dvije zemlje sve glasnije spominju u kontekstu nagomilanih dugova i njihove upitne otplate. Širenje tržišta i povećanje izvoza diljem Mediterana zasigurno je korak ka izlasku iz krize i promjeni modela gospodarskog rasta.

Sudionici sastanka u Marseillesu poslali su jasnu poruku: Treba konačno priznati da postoje dva Mediterana. Jedan čije će kompanije, gradovi, županije i države profitirati, i onaj drugi koji će vjerojatno propustiti povijesnu priliku.

Hrvatska, čije iskustvo i geografski položaj, nude priliku za aktivnu ulogu dosad nije učinila gotovo ništa. Istovremeno, broj hrvatskih poduzeća sve je manji. A mnoga od njih imala bi što ponuditi na tržištima o kojima će se u narednim godinama sve više govoriti.

  IZVOR: www.banka.hr