16
17
18
19
2
20
21
1
10
11
12
13
14
15
3
4
5
6
7
8
9

SLOBODNA DALMACIJA (23.10.2012.) Tonči Tadić: Samo 2 posto našeg izvoza ide na jug Mediterana

 

Mediteranska politika je najvažnija vanjska politika EU-a! Euromediteranski forum to ponavlja već godinama. Ne postoji posebna vanjska politika EU-a prema Dalekom istoku ili Južnoj Americi, ali postoji prema Mediteranu!

Prije ili kasnije, iz Bruxellesa će do Zagreba stići vrlo jasna poruka što se od Hrvatske kao članice EU-a očekuje na Mediteranu. No Hrvatska to ne smije čekati, nego se treba aktivno pripremati za svoju mediteransku ulogu.

Ističe to dr. sc. Tonči Tadić, predsjednik Euromediteranskog foruma (EMeF), a za nedavnu inicijativu, iznesenu i u talijanskom listu “La Repubblica”, o stvaranju “Mediteranskog kluba” u kontekstu mogućeg otpora jačanju monetarnog, gospodarskog i političkog jedinstva EU-a, veli kako su to neutemeljene fantazije.

Trenutna kriza u EU-u je dobra podloga za jaču gospodarsku i političku integraciju EU-a. I to upravo zato jer je prvenstveni uzrok krize neujednačenost gospodarskih strategija zemalja članica euro-zone. Drugi je uzrok nepostojanje zajedničke gospodarske zone EU-a i mediteranskih država. Takva zona imala bi 800 milijuna stanovnika i činila bi 25 posto svjetskoga GDP! Mediteranske države – i one u EU-u i one izvan EU-a – ne trebaju nekakav mediteranski debatni klub, nego trebaju institucionalnu suradnju kroz zajedničko euro-mediteransko tržište, zajedničke razvojne fondove i investicijsku banku, zajedničke projekte i usuglašavanje razvojnih strategija. Sve to je trebala pružiti Unija za Mediterankazuje dr. Tadić.

 

Posebni diplomati

 
 

Dodaje kako ta unija nije nastala kao politička fantazija Nicolasa Sarkozyja, nego kao produžetak dotadašnje vanjske politike EU-a prema Mediteranu u vidu Barcelonskog procesa započetog još 1995., ali zbog sukoba Izraela i Palestine, njezina uloga se u tri godine nije u cijelosti realizirala.

Cilj je “mediteranizacija” vanjske politike EU-a. Zato od ove godine Europska komisija postaje jedan od dva supredsjedatelja Unije za Mediterandrugi će, po običaju, biti šef neke arapske države. Europska unija treba biti spremna povećati svoju financijsku potporu mediteranskim državama i njihovim gospodarstvima, odnosno mediteranskim projektima, 800 milijuna eura jednostavno nije dovoljnonavodi predsjednik EMeF-a.

Na pitanje ima li pomaka u Hrvatskoj prema jačem povezivanju s mediteranskim zemljama, Tadić odgovara da vanjsku politiku predsjednika Josipovića i Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) vidi upravo u svjetlu pozicioniranja Hrvatske kao ključne istočnojadranske države u mediteranskom kontekstu.

Dobro je što rad Unije za Mediteran već godinama prate posebni diplomati u MVEP-u, kao i naši diplomatski predstavnici pri tajništvu Unije za Mediteran. Tu politiku treba nastaviti jačanjem suradnje s Turskom, Egiptom i Alžirom, te s drugim arapskim državama. Mi možemo biti njihov most prema EU-u – ocjenjuje Tadić.

Dodaje kako su euro-mediteranski procesi često egzotika za naše političare i gospodarstvenike ili, kako je to formulirao Jean-Louis Reiffert, predsjednik FEMISE-a, Federacije euro-mediteranskih ekonomskih instituta: “Mediteranska suradnja može ići u dvije skupine zemaljaza one koje to žele i za one koje to ne zanima!”

– Ove prve će, naravno, profitirati, a ove druge će se poslije kajati, a bojim se da će Hrvatska biti u drugoj skupini. Ključno je pitanje: zašto samo 2,6 posto hrvatskog izvoza ide na jug i istok Mediterana, u područje od Turske do Mauritanije, s 280 milijuna stanovnika, s gospodarskim rastom tri puta većim od EU-a i gomilom infrastrukturnih projekata? – veli Tadić.

 

Ljubica Vuko